Lucija Barbarić, samostalni vještak za biološka vještačenja, zajedno sa skupinom suradnika objavila je dva znanstvena članka u znanstvenim časopisima s temama iz područja forenzične genetike.
U časopisu “Molecular and Experimental Biology in Medicine” (MEBM, Vol 2/No 1/2019), službenom časopisu hrvatskog društva biologa u zdravstvu (HDBUZ) koji izlazi uz potporu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen je znanstveni rad pod nazivom “Length heteroplasmy in the predominate mitochondrial DNA haplogroups in the Croatian population”.
U radu je opisana genetička studija provedena na uzorku hrvatske populacije, a koja opisuje poveznicu između određenih varijanti u hipervarijabilnoj regiiji (HVSI) kontrolne regije mitohondrijske DNA i frekvencije pojavljivanja takozvane heteroplazmije u duljini. Ta specifičnost mitohondrijske DNA objašnjava se kao pojava najmanje dvije populacije mitohondrijskih DNA molekula koje se razlikuju u broju nukleotida pa time i u duljini.
Članak se nalazi na linku:
http://www.mebm.eu/journal/article/view/45
U časopisu “Forensic Science International: Genetics”, službenom časopisu Međunarodnog društva za forenzičnu genetiku (engl. International Society for Forensic Genetics, ISFG) i časopisu s najvećim faktorom odjeka u području forenzične genetike, objavljen je znanstveni rad pod nazivom “Maternal perspective of Croatian genetic diversity”.
Rad je nastao u suradnji Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” i Instituta za sudsku medicinu Sveučilišta u Innsbrucku, Austrija uz financijsku potporu (stipendiju) društva ISFG.
U radu je opisana izrada hrvatske nacionalne referentne baze mitohondrijskih DNA profila (mtDNA) koja je objavom postala dio svjetske baze EMPOP (engl. ENFSI DNA Working Group mtDNA Population Database). Navedeno istraživanje provedeno je na cijeloj kontrolnoj regiji mitohondrijske DNA (1122 parova baza) što je u skladu s preporukama DNA komisije društva ISFG. Objavljeni podaci imaju dvojaku vrijednost osim u određivanju frekvencija mtDNA profila u kaznenim predmetima i identifikacijama humanih ostataka, provedena filogenetska analiza doprinosi i razumijevanju povijesnih migracija.
Članak se nalazi na linku:
https://www.fsigenetics.com/article/S1872-4973(19)30436-3/fulltext
Stranica
