Povijest Centra
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
.jpeg?width=1500&height=1000&mode=max)
Neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata, kriminalističke istrage bile su u nadležnosti javnog tužilaštva. Tadašnji javni tužilac više je puta naglašavao potrebu za znanstvenim pristupom u suzbijanju kriminaliteta, vjerujući da će takav pristup osigurati veću učinkovitost, objektivnost i humanost u utvrđivanju činjenica.
Iako su godišnji izvještaji Istražnog odjeljenja Javnog tužilaštva Hrvatske sadržavali razradu tih ideja, njihova je provedba bila ograničena zbog nepostojanja jasnih metodoloških i operativnih rješenja. Isključenjem tužilaštva iz neposrednog vođenja istraga, a uslijed nedostatnog broja i nedovoljno osposobljenih istražnih sudaca, glavni teret istraga (uključujući očevid) prenesen je na Službu unutarnjih poslova, što je zahtijevalo reorganizaciju i dodatne resurse.
U jesen 1952. godine u tadašnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske prepoznata je potreba da se kriminalitetu pristupi sustavno i znanstveno, te je donesena odluka o osnivanju Ureda za kriminološka ispitivanja. Osnivanje je povjereno dr. Tomislavu Markoviću.
Zadaća novoosnovanog Ureda bila je stvaranje uvjeta za uvođenje suvremenih kriminalističkih metoda i sustavno ispitivanje fenomena kriminaliteta s ciljem njegova učinkovitijeg suzbijanja.
Ključne godine razvoja
Iako su godišnji izvještaji Istražnog odjeljenja Javnog tužilaštva Hrvatske sadržavali razradu tih ideja, njihova je provedba bila ograničena zbog nepostojanja jasnih metodoloških i operativnih rješenja. Isključenjem tužilaštva iz neposrednog vođenja istraga, a uslijed nedostatnog broja i nedovoljno osposobljenih istražnih sudaca, glavni teret istraga (uključujući očevid) prenesen je na Službu unutarnjih poslova, što je zahtijevalo reorganizaciju i dodatne resurse.
U jesen 1952. godine u tadašnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske prepoznata je potreba da se kriminalitetu pristupi sustavno i znanstveno, te je donesena odluka o osnivanju Ureda za kriminološka ispitivanja. Osnivanje je povjereno dr. Tomislavu Markoviću.
Zadaća novoosnovanog Ureda bila je stvaranje uvjeta za uvođenje suvremenih kriminalističkih metoda i sustavno ispitivanje fenomena kriminaliteta s ciljem njegova učinkovitijeg suzbijanja.
Ključne godine razvoja
- 1. siječnja 1953.
Formalno je osnovan Ured za kriminološka ispitivanja, kao samostalna jedinica pri Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Hrvatske. Bio je to prvi specijalizirani ured za kriminalistička vještačenja i kriminološka istraživanja u bivšoj Jugoslaviji.
- 1959.
Donosi se Uredba o organizaciji i radu DSUP-a kojom se u člancima 47.-49. regulira status Ureda.
- 1967.
Republički Zakon o unutrašnjim poslovima SRH (članak 16.) mijenja status Ureda koji postaje Zavod za kriminalistička vještačenja i kriminološka istraživanja. Zavod djeluje kao samostalna radna i samoupravna jedinica, a njegovi zadaci definirani su pravilnikom objavljenim u Narodnim novinama (br. 9/1969). Sjedište Zavoda bilo je u Runjaninovoj 2, Zagreb.
- Krajem 1980-ih
Zavod postaje Centar za kriminalistička vještačenja i ispitivanja.
- 1991.-1995.
Tijekom Domovinskog rata vještaci Centra bili su aktivno uključeni u dokumentiranje i vještačenje ratnog kriminala. U zbirci Centra i danas se čuvaju ostaci zrakoplovne granate ispaljene na Banske dvore te dijelovi helikoptera promatračke misije EZ srušenog pokraj Novog Marofa, koje su vještačili upravo stručnjaci Centra.
- 1997.
Centar seli u novu zgradu na Kustošiji i mijenja naziv u Centar za kriminalistička vještačenja „Ivan Vučetić“.
- 1998.
Centar postaje punopravni član ENFSI-ja (European Network of Forensic Science Institutes), mreže nacionalnih forenzičnih instituta Europe.
- 2008.
Centar dobiva današnji naziv: Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“.
- 2009.
Centar postaje nastavna i znanstvena baza Sveučilišta u Splitu.
- 2010.
Laboratoriji Centra postaju akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007.
- 2015.
Centar postaje nastavna i znanstvena baza Sveučilišta u Zagrebu.
- 2018.
Centar je upisan u Popis pravnih osoba za obavljanje sudskih vještačenja pri Županijskom sudu u Zagrebu.
- 2019.
Dobiva dopusnicu za obavljanje znanstvene djelatnosti u području biomedicine i zdravstva te sklapa sporazum o suradnji s Institutom „Ruđer Bošković“.
- 2021.
Centar ponovno uspješno provodi akreditaciju sukladno zahtjevima nove norme HRN EN ISO/IEC 17025:2017.
Ime koje nosi naslijeđe
Centar s ponosom nosi ime Ivana Vučetića, Hrvata koji je 1891. godine u argentinskoj policiji prvi u svijetu uspostavio desetoprstni daktiloskopski sustav identifikacije. Taj sustav, poznat kao Vucetichissimo, temelj je moderne daktiloskopije i primjenjuje se diljem svijeta.
Ime koje nosi naslijeđe
Centar s ponosom nosi ime Ivana Vučetića, Hrvata koji je 1891. godine u argentinskoj policiji prvi u svijetu uspostavio desetoprstni daktiloskopski sustav identifikacije. Taj sustav, poznat kao Vucetichissimo, temelj je moderne daktiloskopije i primjenjuje se diljem svijeta.