Obilježavanje obljetnice smrti Ivana Vučetića

Povodom 101. obljetnice smrti Ivana Vučetića, prisjećamo se njegovog iznimna doprinosa razvoju daktiloskopije i forenzičke identifikacije osoba putem otisaka prstiju.
 

Ivan Vučetić (Hvar, 20. srpnja 1858. - Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.) razvio je sustav klasifikacije otisaka prstiju koji je omogućio pouzdanu identifikaciju osoba i uvelike unaprijedio ondašnju kriminalističku praksu. Njegov doprinos uspostavi sustavnog i standardiziranog pristupa identifikaciji osoba ostavio je neizbrisiv trag i značajno utjecao na daljnji razvoj daktiloskopije.

U dobi od 26 godina iselio je u Argentinu, gdje se 1888. godine zaposlio u Centralnom uredu policije u La Plati, a godinu dana kasnije postavljen je za rukovoditelja Identifikacijskog ureda policije u Buenos Airesu.

Od 1888. godine razrađuje te osmišljava vlastiti sustav registracije i desetoprstne klasifikacije otisaka prstiju, isprva nazvan „iknofalangometrija“ (grč. „iknos“ - trag, „falanga“ - zglob prsta i „metrein“ - mjeriti), kao i daktiloskopski fiš - obrazac za uzimanje otisaka deset prstiju i pribor za uzimanje otisaka.

U rujnu 1891. godine uspostavlja „Registar iknofalangometrije“, prvu zbirku otisaka prstiju u svijetu, uzimanjem otisaka prstiju dvadeset troje zatvorenika, a zaslužan je i za uvođenje obaveznog uzimanje otisaka prstiju zatvorenika.

Prema sugestiji argentinskog znanstvenika dr. Francisco Latzina, autora članka o iknofalangometriji, Vučetić je naziv iknofalangometrija zamijenio pojmom daktiloskopija (grč. „daktylos“ - prst i „skopein“ - gledati) jer se otisci promatraju, a ne mjere.

Uveo je brojčane oznake za pojedine otiske prstiju te uzorke zamke dijeli na lijevu i desnu. Osnovnu klasifikaciju označavanja otisaka prstiju prilagođavao je usporedo s povećanjem broja daktiloskopiranih osoba, radi bržeg pronalaženja otisaka u evidencijama.

Zahvaljujući Vučetićevoj predanosti i trudu daktiloskopija je priznata kao službena kriminalistička metoda identifikacije osoba te je uvedeno novo zvanje “vještak - identifikator” (šp. „Perito Identificador“), koje mu je 1909. godine i osobno dodijeljeno, a godinu dana kasnije i priznato od Ministarstva pravde u Argentini.

Prvi riješeni slučaj putem otisaka prstiju, onaj je Francisce Rojas, ubojice vlastite dvoje djece, kada je pronađen krvavi trag prsta na drvenom okviru vrata za koji je utvrđeno da potječe upravo od Francisce Rojas.

Vučetić je zaslužan i za uvođenje obaveznog uzimanje otiska desnog kažiprsta prilikom izdavanja osobnih isprava, a što se i danas primjenjuje u praksi.

Od 1997. godine naš Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja s ponosom nosi ime Ivana Vučetića.

Stranica