IVAN VUČETIĆ, stručnjak za identifikaciju

Slika /slike/2025/1/100/Ivan_Vučetić_FOTO.jpg

20. 07. 1858. - 25.01. 1925.

Prvi dokaz o spoznaji individualnosti otisaka papilarnih linija datiraju iz 2200. godine p.n.e., kada su stari narodi Asiraca i Babilonaca na glinenim pločicama kao znak raspoznavanja stavljali takozvani „supur“ koji je predstavljao „osobni znak pisca“.

Tijekom godina najveći doprinos u području klasifikacije otisaka papilarnih lini­ja dao je Ivan Vučetić, Hrvat, r. 20. 7. 1858. godine na otoku Hvaru, koji je svoj životni vijek proveo radeći u La Plati, Argentina, gdje je oformio vlastiti sustav klasifikacije otisaka prstiju nazvan iknofalangometrija.

Godine 1892. primjenom Vučetićeva sustava klasifikacije i detalja otisaka papilar­nih linija prstiju izvršena je usporedba krvavog traga papilarnih linija pronađe­nog povodom dvostrukog ubojstva djece s otiscima majke djece, Franciske Rojas. Izvršenom usporedbom utvrđeno je da krvavi trag potječe upravo od otiska maj­ke Franciske Rojas.

Ista identifikacija doprinijela je razrješavanju kaznenog djela dvostrukog ubojstva te se smatra prvim riješenim kaznenim dijelom po otiscima papilarnih linija u svijetu.

Ivan Vučetić izradio je prvi deseteroprsni daktiloskopski fich, odnosno obrazac za deseteroprstno uzimanje otisaka prstiju, kojim se u svome radu i danas koristi policija diljem svijeta.

Prema sugestiji argentinskog matematičara Francisca Latzine (1894. g.) Ivan Vu­četić naziv iknofalangometrija zamijenio je pojmom daktiloskopija te mu je 1909. godine, po prvi put u svjetskoj povijesti, dodijeljen naslov vještaka za daktilosko­piju peritoidentificador (stručnjak za identifikaciju).

Preminuo je prije 100 godina, dana 25. siječnja 1925. godine.
 
Njemu u čast argentinska Policijska akademija, gradska četvrt i park u La Plati, kao i forenzički centar u Republici Hrvatskoj, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja nose njegovo ime.
 

Stranica