Sudjelovanje načelnice Ledić na istraživačkoj radionici „(Ne)ograničena retencija, skladištenje i korištenje DNK materijala u nacionalnom zakonodavstvu: Teoretska i praktična razmatranja i jurisprudencija ESLjP-a“

  • Slika \slike\2022\4\Projekt nedužnosti\1.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika

U okviru projekta CroINOP „Projekt nedužnosti u  Hrvatskoj„ Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je dana 29.04.2022. g. istraživačku radionicu na temu „(Ne)ograničena retencija, skladištenje i korištenje DNK materijala u nacionalnom zakonodavstvu: Teoretska i praktična razmatranja i jurisprudencija ESLjP-a“

FOTO: Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ sudjeluje u projektu kao vanjska, suradna ustanova Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je nositelj projekta. „Projekt nedužnosti“ financiran je od strane Hrvatske zaklade za znanost, a osnovna svrha istog je uvođenje testnog modela, odnosno omogućavanje osuđenicima preispitivanje predmeta radi utvrđivanja nedužnosti uz izradu smjernica za postupanje u takvim slučajevima.
 
Moderatori predmetne istraživačke radionice koja je ove godine održana po hibridnom modelu, bili su izv.prof.dr.sc. Sunčana Roksandić Vidlička te Andrej Božinovski, mag.iur., a uvodna predavanja održali su sudac Europskog suda za ljudska prava (ESLjP) prof.dr.sc. Davor Derenčinović, ujedno počasni voditelj projekta, odvjetnik i izv. prof.dr.sc. Damir Primorac, Andrea Ledić, načelnica Centra „Ivan Vučetić“, stalni sudski vještak i članica Američke akademije za forenzičke znanosti,  Kornelija Ivanušić, sutkinja Općinskog suda u Velikoj Gorici, doc.dr.sc. Lucija Sokanović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu te Andrea Šurina Marton, zamjenica GDO.
Sudionici uz gore navedene predavače između ostalih bili su i izv.prof.dr.sc. Marta Dragičević Prtenjača, ujedno i istraživač u ovom projektu te suci i državni odvjetnici iz susjednih zemalja, kao asistenti, odvjetnici i studenti iz Zagreba.

U uvodnom obraćanju sudac ESLjP-a prof.dr.sc. Davor Derenčinović istaknuo je da u Republici Hrvatskoj prema trenutačno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) postoji mogućnost obnove kaznenog postupka ako “se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijašnjim dokazima prikladni da prouzroče oslobođenje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem kaznenom Zakonu”, pa je obnova sigurno jedan od načina ispravljanja pogrešaka pravosudnog sustava za nedužne, a osuđene osobe. Obzirom je DNA stabilna molekula te ukoliko se pravilno pohrani uzorak, može se iskoristi za usporedbu godinama kasnije. Osvrnuo se i na najpoznatije presude ESLjP-a uz napomenu da su posebno važne u tom smislu dvije presude u predmetima Gaughran protiv Ujedinjenog Kraljevstva i Trajkovski i Chipovski protiv Sjeverne Makedonije.

Načelnica Ledić održala je predavanje na temu „Baze DNA podataka“ u kojem je objasnila svrhu uspostave digitalnih baza biometrijskih podataka, zakonski okvir za uspostavljanje istih, sadržaj baza, svrhu automatizirane razmjene podataka uz poseban osvrt na Odluke vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno o suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (tzv. Prumske odluke) te efikasnost uspostavljenost baza podataka. 

Istaknula je nužnost definiranja zakonskog okvira čiji se DNA uzorci i profili pohranjuju iz razloga što se radi o vrlo osjetljivim osobnim odnosno biometrijskim podacima koji za razliku od nekih drugih biometrijskih podataka mogu dovesti u pitanje pravo na privatnost osobe-nositelja podatka, ali i druge osobe koja je biološki povezana s nositeljem.  Također je istaknula nužnost akreditacije, kako zbog mjera osiguranja kvalitete rezultata, tako i zbog obveze sukladno Okvirnoj odluci Vijeća 2009/905/PUP o akreditaciji pružatelja forenzičnih usluga koji obavljaju laboratorijske aktivnosti.

Nakon uvodnih predavanja svih navedenih pozvanih predavača, održana je rasprava na kojoj su aktivno sudjelovali i predavači i sudionici. Zaključujemo da je održana istraživačka radionica bila izrazito korisna te da će se iskustva stečena na istoj moći koristiti u svakodnevnom radu.
 

Stranica