Forenzična biologija

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Sustavna primjena analize DNK u forenzičke svrhe započela je 80-tih godina prošlog stoljeća, a Hrvatska se uvođenjem ove metode u rutinski rad Centra već 1996. godine priključila državama koje ubrzano ulažu u razvoj forenzičkih vještačenja utemeljenih na modernim saznanjima molekularne genetike. Rezultat kontinuiranog uvođenja novih metoda i tehnologija te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje i osposobljenost vještaka, danas je moderno opremljen i akreditiran laboratorij u kojem se provode biološka vještačenja u skladu sa svjetskim standardima.

Vještačenje tragova ljudskog porijekla uključuje primjenu različitih metoda, seroloških, mikroskopskih, no najznačajnija je metoda molekularno-genetske analize, koja omogućava utvrđivanje identiteta osobe od koje trag potječe. Analiza građe molekule DNK, odnosno razlika u slijedu i broju ponavljanja njenih građevnih jedinica - nukleotidnih baza, daje DNK profil jedinstven svakoj osobi i osnova je primjene molekularne genetike u forenzici.

U cilju pronalaženja tragova materijal vještačenja pregledava se vizualno i uz pomoć najnaprednijih uređaja za pretraživanje i otkrivanje forenzičkih tragova. a Korištenjem orijentacijskih testova, utemeljenih na kemijskim, fizikalnim ili enzimskim reakcijama, iz daljnjeg postupka isključuju se „lažni“ tragovi. Primjenom dokaznih testova potvrđuje se ljudsko porijeklo tragova krvi, sperme ili sline.

Metoda molekularno-genetske analize započinje izdvajanjem molekula DNK iz stanica, sa ciljem uklanjanja molekula i primjesa iz uzorka koje bi negativno utjecale na daljnju analizu. Količina DNK u uzorku i kvaliteta uzorka, odnosno stupanj degradacije DNK, određuje se lančanom reakcijom polimerazom u stvarnom vremenu. Iz uzoraka s dostatnom koncentracijom DNK, metodom lančane reakcije polimerazom, umnažaju se ciljani sljedovi DNK u milijardama kopija, čime se omogućava utvrđivanje DNK profila i iz vrlo oskudnih uzoraka.

Razdvajanje umnoženih ulomaka provodi se metodom kapilarne elektroforeze koja se zasniva na načelu da u električnom polju istosmjerne struje ulomci DNK različite duljine putuju različitim brzinama. Njihova detekcija omogućena je obilježavanjem fluorescentnim bojama, a korištenjem računalnih programa detektiranim ulomcima DNK pridružuje se brojčana vrijednost koja označava njihovu duljinu. Kombinacija svih detektiranih ulomaka DNK prikazana elektroferogramom predstavlja krajnji rezultat analize, jedinstveni DNK profil svakog pojedinog uzorka.

Istraživanjima u području molekularne biologije metoda analize genetskih biljega kontinuirano se usavršava, snižava se prag osjetljivosti metode a time omogućuje analiza sve oskudnijih bioloških uzoraka (s koncentracijom DNK i manjom od 15 pg/μl). Primjenom novih metoda laboratorij za biološka vještačenja Centra kontinuirano je u korak sa svjetskim standardima forenzične biologije.

Krajnji cilj biološkog vještačenja utvrđivanje je identiteta osobe od koje potječe sporni trag te se u tu svrhu DNK profil spornog traga uspoređuje s DNK profilom nespornog uzorka osobe. Nesporni uzorci su uzorci krvi ili uzorci epitela usne šupljine koji se izuzimaju od osobe poznatog identiteta. Podudarnost DNK profila spornog traga s DNK profilom nespornog uzorka ukazuje da sporni trag potječe od određene osobe.

Utvrđeni DNK profili unose se u Zbirku podataka prikupljenih molekularno-genetskom analizom u svrhu provjere, usporedbe i pohrane DNK profila. Zbirka je osnovana 2001. godine i sadrži DNK profile počinitelja kaznenih djela, žrtava, neidentificiranih tragova s mjesta događaja te DNK profile neidentificiranih tijela i osoba.

Osim identifikacije bioloških tragova u kaznenim postupcima u biološkom laboratoriju provodi se analiza DNK u postupcima utvrđivanja očinstva i identifikacije posmrtnih humanih ostataka.

Uz metodu analize ulomaka DNK, u biološkom laboratoriju provodi se i sekvenciranje kontrolne regije mitohondrijskog genoma (mtDNA). Analiza mtDNK ima značajnu forenzičku primjenu zbog cirkularne prirode genoma te velikog broja kopija u odnosu na nuklearni DNK. Primjenjuje se u vještačenjima posmrtnih humanih ostataka, omogućavajući i statističke izračune frekvencija sekvenci mtDNK tijekom izrade mišljenja vještaka, budući je hrvatska populacijska baza mtDNK postala dio svjetske forenzičke baze profila mtDNK - EMPOP (engl. European DNA profiling group mtDNA population database).

U biološkom laboratoriju vještače se i tragovi životinjskog podrijetla metodom sekvenciranja mitohondrijskih markera te mikroskopskom analizom morfoloških karakteristika dlaka. 

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ uspješno surađuje sa zemljama Europe i svijeta u međunarodnoj razmjeni DNK profila.

Od 2000. godine biološki laboratorij Centra uspješno sudjeluje u neovisnim međunarodnim godišnjim ispitivanjima sposobnosti čime se, uz akreditaciju svih postupaka metode analize sukladno normi HR EN ISO/IEC 17025/2017, garantira provedba bioloških vještačenja sukladno međunarodno definiranim metodama i protokolima.

Akreditirana metoda:
  • Detekcija polimorfizama genetskih biljega
  • Fleksibilno područje akreditacije/ Flexible scope of accreditation 
 

 
Služba bioloških i kontaktnih vještačenja 113
Department of biology and fibres 113

Područje bioloških vještačenja 113/1
Division of biology 113/1
 
Vrsta ispitivanja
Type of test
Materijali/Proizvodi
Materials/Products
Tehnika ispitivanja
Test technique
Metoda ispitivanja
Test method
U primjeni od
In use from
Molekularno-genetska analiza
 
Forensic DNA analysis
 
 
Tragovi biološkog podrijetla (krv, sperma, slina, epitelne stanice, kosa, dlake, meko tkivo, kosti, zubi i dr.)
 
Various biological samples (blood, sperm, saliva, epithelial cells, hair, tissue, bone, tooth etc.)
Preliminarni i dokazni testovi za tjelesne tekućine
 
Presumptive and confirmatory tests for body fluids
 
Serološki test
  • test radijalne imunodifuzije
 
Serological test
  • double immunodiffusion
 
Mikroskopija
  • epitelne/spermalne stanice
  • humane/animalne vlasi/dlake
 
Microscopy
  • epithelial/spermal cells
  • human/animal hair
 
Izolacija i pročišćavanje DNA
  • anorganska metoda
  • organska metoda
  • automatizirana metoda
  • kolone za pročišćavanje
 
Isolation and purification of DNA
  • inorganic method
  • organic method
  • automated methods (instrumental)
  • spin-column method
 
Utvrđivanje količine DNA
 
Quantification of DNA
 
Umnažanje genetskih biljega
  • kratki ponavljajući sljedovi:
D10S1248, vWA, D16S539, D2S1338, D8S1179, D21S11, D18S51, D22S1045, D19S433, TH01, FGA, D2S441, D3S1358, D1S1656, D12S391,
D7S820, CSF1PO, D13S317, TPOX, D18S51, D5S18, SE33, Amelogenin,
DYS576, DYS389I, DYS635, DYS389II, DYS627, DYS460, DYS458, DYS19, YGATAH4, DYS448, DYS391, DYS456, DYS390, DYS438, DYS392, DYS518, DYS570, DYS437, DYS385, DYS449, DYS393, DYS439, DYS481, DYF387S1 i DYS533
 
PCR based multiplication of genetic markers -short tandem repeats (STR)
 
Kapilarna elektroforeza
 
Capillary electrophoresis
 
Analiza rezultata računalnim programima
 
Software data analysis
Vlastita metoda/RU-113/1-31, v5.1, 2024-07-24
Detekcija polimorfizama genetskih biljega
 
In house method/RU-113/1-31, v5.1, 2024-07-24
Detection of genetic markers (STR) polymorphism
 
29.04.2015.